O nama
102 godine postojanja lovačkog drustvo “Jelen” Gradačac
LD “Jelen” Gradačac je osnovano davne 1922. godine te je 2024.godine navršilo 102 godine postojanja i uspješnog djelovanja. U ovoj hronici o razvoju organiziranog lovstva na širem području Gradačca, nije nam cilj pisanje o historiji lovstva na prostorima Bosne i Hercegovine. Imamo namjeru ostaviti zapis o lovu i lovstvu na širem području Gradačca, jer u to vrijeme ranijeg perioda neki gradovi u ovom dijelu Posavine nisu imali formirana lovačka drustva, što će se ubrzo dogoditi. Lovno zakonodavstvo poznaje dva sistema lovstva: dominalni i regalni. Dominalni sistem (jus dominale) karakteriše pravo vlasnika zemljišta na lov i lovnu divljač. Regalni system (jus regis) obilježavao je doba feudalizma. U ovom lovnom sistemu, država, kralj ili drugi vladar, imali su pravo na lov. Austro Ugarska monarhija, 1893.godine, donosi Zakon o lovstvu po kome zavodi regalni sistem lova, pored drugih oblasti i u Bosni i Hercegovini. Lovci su mogli loviti samo sa dozvolom državnih upravnih organa. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, kada je riječ o lovu i lovstvu, može se konstatirati: vladalo je bezakonje. Ratom osiromašeno stanovništvo je u izlovu divljači vidjelo mogućnost izdržavanja porodice. Divljač je lovljena svim nedozvoljenim načinima. Tek formiranjem lovačkih organizacija, ta novoformirana lovačka drustva su bila u obavezi zaštite lovne divljači i uništavanja štetočina, naravno pored ostalih obaveza i prava. U ovom kratkom pregledu lovnog zakonodavstva, lova i lovstva, društvenih i političkih zbivanja, željeli smo upoznati naše cijenjene čitaoce o vremenu kada je grupa uglednih i vrijednih lovaca iz Gradačca, formirala 1922. godine lokalno Lovačko drustvo u Gradačcu. Najstariji poznati lovci i familije na Gradačačkom području.
Lovci iz bogatijih familija kao što su : begovi, age, poznati trgovci, državni službenici, gazde- zemljišni veleposjednici, zanatlije i drugi, nisu se bavili lovom iz interesa. Bio je u pitanju ponos, tradicija, prestiž. Kako ćemo vidjeti kasnije, lovci iz ovih familija, ljubitelji prirode i viteškog lova, formirat će i prvo lokalno Lovačko drustvo u Gradačcu.
Prema historijskim podacima, možemo zasigurno zaključiti da je i Husein-beg i gradačački kapetan bio ljubitelj prirode, divljači i pčelarstva.
Prvi predsjednik formiranog Lovačkog drustva u Gradačcu, 1946.godine, bio je Hadžiibrahimbegović Sulejmenbeg, a sekretar Društva bio je, među lovcima popularan lovac, Muhamed Trakić-Djed. Zbog uspješnog upravljanja i, u tom postratnom vremenu, pravilnog gazdovanja, Sulejmenbeg je ostao predsjednik Društva nekoliko mandata.
U našoj arhivi posjedujemo i dokument za historiju razvoja lovstva na području gradačačkom; član Lovačkog drustva “Jelen” Gradačac, Gromić Mujo (1899-1979) iz Gradačca, odstrijelio je starog vuka-15.12.1926.godine, uz potvrdu “Na jednog vuka starog 100 jedinica.”
Poznato je da su lov i lovstvo stari koliko i ljudsko drustvo. U ovom zapisu iznijet ćemo podatke o poznatim najstarijim lovcima na ovim prostorima. Najpoznatije familije iz Gradačca i okoline su: Gradaščevića, Hadžiibrahimbegovića, Gromića, Šakića, Mulahalilovića, Jahića, Topčagića, Omeragića, Smajlovića, Sendića, Skenderovića, Sarajlića; iz okoline Gradačca: Djedovića, Fazlića, Osmića, Krajnovića, Omerovića, Muratovića, Ćeskinovića, Jukana, Golaća, Čandića, Turbića, Bričića, Biberkića, Hasanovića.
LOVSTVO I LOVNI TURIZAM
Lovište Lovačkog drustva “Jelen” Gradačac nalazi se na sjevernim obroncima Majevice i sjeveroistočnim padinama planinskog regiona Trebava-Lukavac, naslanjajući se svojim sjevernim dijelom na Srednju Posavinu. Lovište je smješteno između rijeke Tolise (sa zapadne strane) i rijeke Tinje (sa istočne strane) . Obje ove rijeke, u svom donjem toku meandriraju i čine niz bara i starača. Nadmorska visina mu se kreće od 92m do 654m nad morem (najniža kota je na raskršću puta od Žabarske bare 92m, a najviša je na planinskom rejonu Skipovac zvana Klanac 654m). Prema tome, lovište ima karakter brdskog tipa.
Glavna uzgojna divljač: srneća divljač, zečija divljač, fazanska divljač, poljska jarebica; prateće vrste : prepelice, golubovi (grivnjaš), grlice, gugutke, šljuke, divlje patke i guske, ostale ptice močvarice i sva ostala korisna i zaštićena divljač.
Srneća divljač- Srna, vitko tijelo, tanke noge, krupne crne oči, usne crne, odlike su naše ljepotice srne. Srneća divljač u lovištima općine Gradačac sve je rasprostranjenija i preseljava se sa brdsko-planinskih terena u ravnice Posavine. Povećava se matično brojno stanje-osnovni fond. Lovište je bolje uređeno i vrši se uzgojni odstrel srneće divljači.
Zečija divljač- Kada u lovištima gradačačkog područja nije bilo fazanske, niti srneće divljači, bio je stalno nastanjen-zec, taj plašljivi i brzi ljepotan. Veoma razvijenog čula sluha i mirisa. Najrasprostranjenija je vrsta divljači kod nas. Ranije, a i danas, lov zeca sa psima goničima spada u najatraktivniji lov.
Fazanska divljač-Među lovcima cijenjena, atraktivna i rado viđena u lovištima, fazanska divljač, prema raspoloživim podacima, unesena je u lovišta Bosne i Hercegovine 1905.godine. te godine naseljeni su prvi fazani u okolini Busovače. Zabilježeno je da su 1910.godine uneseni u okolini Blažuja, a već 1911. godine na području Brčkog osnovana je prva fazanerija. U toj fazaneriji proizvedeni su prvi fazanski pilići iz vještačkog uzgoja divljači. Rezultati su bili skromni ali evidentni i tada veoma uspješni. Intenzivnija proizvodnja fazanskih pilića i njihov uzgoj počinju u Bosni i Hercegovini šezdesetih godina prošlog stoljeća. Izgrađuju se fazanerije u Odžaku (1963.god) a već 1964.god počinje izgradnja fazanerije Turić kod Gradačca, koja je vlasništvo LD “Jelen” Gradačac.
Za razvoj lovnog turizma u lovištu kojim gazduje Lovačko drustvo “Jelen” Gradačac, postoje prirodni uvjeti i divljač za lovni turizam: niska i visoka divljač. Od visoke divljači tu su : divlja svinja i srneća divljač, a od niske: prepelica i fazanska divljač. Postoji i uspješna organizacija upravljanja lovištem. Može se osigurati organizacija lova za domaće i inostrane lovce-turiste. Izgrađeni su lovno tehnički objekti: visoke čeke, pokrivene i otvorene, izgrađeno je u lovištu vise od 30 lovačkih kuća. Postoji mogućnost smještaja lovaca, domaćih i stranih: kuhinja, prenoćišta, voda itd.
Prema historijskim podacima, možemo zasigurno zaključiti da je i Husein-beg i gradačački kapetan bio ljubitelj prirode, divljači i pčelarstva.
Prvi predsjednik formiranog Lovačkog drustva u Gradačcu, 1946.godine, bio je Hadžiibrahimbegović Sulejmenbeg, a sekretar Društva bio je, među lovcima popularan lovac, Muhamed Trakić-Djed. Zbog uspješnog upravljanja i, u tom postratnom vremenu, pravilnog gazdovanja, Sulejmenbeg je ostao predsjednik Društva nekoliko mandata.
U našoj arhivi posjedujemo i dokument za historiju razvoja lovstva na području gradačačkom; član Lovačkog drustva “Jelen” Gradačac, Gromić Mujo (1899-1979) iz Gradačca, odstrijelio je starog vuka-15.12.1926.godine, uz potvrdu “Na jednog vuka starog 100 jedinica.”
ČETRNAEST LOVACA ŽIVOT DALO ZA SLOBODU SVOGA NARODA I DOMOVINE BIH
Početak 1992.godine, sukob političkih interesa, strategija, religija, ideologija..
U odbranu domovine, porodice, dostojanstva, imetka i časti javiše se dobrovoljci, mladi, ponosni, hrabri momci, uvjereni u pobjedu. Cio narod uključi se u odbranu grunta svog i stvoriše slavnu i širom svijeta već čuvenu Armiju Republike Bosne i Hercegovine. I zaista, sačuvaše slobodu, dostojanstvo, zemlju i domovinu. Među onima koji su branili dostojanstvo, čast i slobodu svoga naroda, nalazili su se i vitezovi, heroji i junaci, borci Armije Republike BiH, lovci, članovi Lovačkog drustva “Jelen” iz Gradačca, naše nezaboravne kolege i prijatelji. Oni su dali najviše što čovjek može dati: svoje živote za našu slobodu, bolju budućnost i jedinu našu domovinu BiH. Dostigli su najviši stepen duhovne i moralne vrijednosti: postali časni šehidi. Neka im je rahmet veliki. Donosimo spisak lovaca-šehida, članova LD “Jelen” iz Gradačca, poginulih od agresora u odbrambenom ratu od 1992. do 1995. godine i kasnije umrlih, zbog rana iz rata. Skupština LD “Jelen” u Gradačcu proglasila je lovce šehide počasnim članovima Društva.
Glavna uzgojna divljač: srneća divljač, zečija divljač, fazanska divljač, poljska jarebica; prateće vrste : prepelice, golubovi (grivnjaš), grlice, gugutke, šljuke, divlje patke i guske, ostale ptice močvarice i sva ostala korisna i zaštićena divljač.
Srneća divljač- Srna, vitko tijelo, tanke noge, krupne crne oči, usne crne, odlike su naše ljepotice srne. Srneća divljač u lovištima općine Gradačac sve je rasprostranjenija i preseljava se sa brdsko-planinskih terena u ravnice Posavine. Povećava se matično brojno stanje-osnovni fond. Lovište je bolje uređeno i vrši se uzgojni odstrel srneće divljači.
1 Džafić (Avdija) Omer
2 Zrnić (Hamid) Fikret
3 Mehić (Ismet) Hasan
4 Dkenderović (Redžo) Jasmin
5 Kadić (Zejnil) Asim
6 Gibić (Muhamed) Ekrem
7 Okanović (Ševko) Hazim
8 Mašić (Huso) Safet
9 Gibić (Ibrahim) Salko
10 Smajlović (Edhem) Ibrahim
11 Smajlović (Edhem) Sead
12 Šaldić (Teufik) Safer
13 Subašić (Aljo) Alija
14 Topalović (Hamid) Rasim
IN MEMORIAM